Nezadovoljstvo u populaciji zahtijeva nove ideje za prevenciju.
01.11.2022
Javno nezadovoljstvo ponovno izlazi na ulice, a sve su češći znakovi radikalizacije među intelektualcima. Potaknuti strahom od rata, pandemija i gospodarskih kriza, pojavljuju se novi i ponekad zbunjujući oblici prosvjeda. Ovu procjenu dijele ne samo prof. Susanne Schröter, etnologinja i ravnateljica Frankfurtskog istraživačkog centra za globalni islam na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, nego i prof. Benno Hafeneger, znanstvenik za obrazovanje i istraživač desničarskog ekstremizma na Sveučilištu u Marburgu. Oboje je pozvala Julia Bechtluft iz Jedinice za prevenciju ekstremizma Grada Offenbacha da prisustvuju konferenciji "Paralele i specifičnosti desničarskog ekstremizma i islamizma" u Ostpolu 20. listopada. Osim Schröter i Hafenegera, Mrežu za prevenciju nasilja (VPN) predstavljali su islamist Hakan Celik i Torsten Niebling iz programa za izlazak iz ekstremizma "Rote Linie" (Crvena linija) sa sjedištem u Marburgu kao stručnjaci iz prakse. Nakon stručnih izlaganja, na sljedećoj panel-raspravi s sudionicima konferencije raspravljalo se o novim zbivanjima u današnjim prosvjednim pokretima.
Danas te skupine nimalo nisu homogene. Naprotiv, "u prošlosti je bilo lako razlikovati različite desničarske, ljevičarske i druge scene", navodi profesor Hafeneger, dodajući da sve više postoji "miješanih scena", što otežava jasnu klasifikaciju pojedinih aktera. Klasični stereotipi više ne postoje; "vidimo macho kulturu, na primjer, i među desničarskim i islamističkim ekstremistima". Ono što prosvjednici s ekstremističkim tendencijama imaju zajedničko jest antimodernizam koji se hrani ogromnim zahtjevima svijeta brzog tempa s nepredvidivim razvojem. Sveukupno, prevladava nepovjerenje prema državi, u kombinaciji s odbacivanjem temeljnih demokratskih vrijednosti. Što se tiče pada izlaznosti birača u Europi, i stručnjak za islamizam i istraživač desničarskog ekstremizma slažu se da se taj razvoj ne ograničava na marginalizirane društvene skupine.
Frank Weber, načelnik ureda za javni red, dijeli taj dojam: "Nažalost, stalni i neograničeni pristup informacijama ne čini ljude nužno slobodnijima. Uz pomoć zapravo korisnih algoritama, mnogi se ljudi izgube u takozvanom zečjem ratu informacijskih kanala koji najviše odgovaraju njihovim osnovnim stavovima. Ukratko, to može dovesti do netolerancije pa čak i mržnje, a u najgorem slučaju potaknuti radikalne postupke." Tolerancija i empatija ostaju po strani: "Gdje više nema mjesta za percepciju drugih stvarnosti i stavova, diskurs zamjenjuje kleveta i dugoročno nagriza demokratske vrijednosti našeg društva." Hafeneger je također podsjetio u raspravi da taj utjecaj započinje u djetinjstvu. Uostalom, djeca uče oponašanjem i prirodno usvajaju ne samo jezičnu kulturu, već često i političke stavove koji se prenose u podtekstu.
Gdje bi trebalo započeti djelovanje u prevenciji?
Što lokalna prevencija može postići i kako se može provesti? Trebaju li se više usmjeriti na obrazovanje odraslih ili kako dosegnuti nove ciljne skupine? Julia Bechtluft iz Jedinice za prevenciju ekstremizma, uz podršku profesorice Hafeneger, predstavila je različite scenarije i razmatranja o tome kako bi se to moglo postići, na primjer uz pomoć poslodavaca. Profesorica Schröter pozvala je na društvenu raspravu koja svima omogućuje da iznesu svoje mišljenje, uključujući i one s ekstremnim stavovima. Rekla je da je to posljednjih godina bilo zanemareno u mnogim medijskim izvještajima, uključujući i one javnih emitera. "Ne bismo smjeli prekidati kontakt s onima koji misle drugačije, čak ni u našem privatnom životu", kaže Hakan Celik iz VPN-a. "Ne morate dijeliti stavove onih koji misle drugačije, ali trebali biste tolerirati i poštovati druga mišljenja. Jer samo kada su ljudi marginalizirani, vjerojatnije je da će se radikalizirati."
Svi su se složili u procjeni trenutne krize koja, unatoč opterećenju koje nameće građanima, može biti i velika prilika za međusobnu pomoć i solidarnost. U tom kontekstu važno je ojačati socijalnu otpornost školaraca, posebice nastavkom usmjeravanja na poučavanje vrijednosti i promicanje kohezije u školama i klubovima kroz zajedničke aktivnosti. To je zato što djeca prvo moraju naučiti poštovanje, nenasilno rješavanje sukoba i sposobnost empatije prema drugima. Tek tada će moći odoljeti ekstremnim stavovima. "Ipak, još uvijek se mnogo toga mora učiniti u smislu prevencije ekstremizma; izazovi su postali raznolikiji i složeniji", objašnjava Weber, a Julia Bechtluft dodaje: "Suprotstavljanje nepovjerenju prema onima koji misle drugačije i prema državi na lokalnoj razini jednako je bitno kao i suradnja s vladinim, školskim i društveno-psihološkim dionicima kako bi se odgovorilo na nove potrebe i strahove u svjetlu trenutne krize. Iznad svega, važno je dosegnuti nove ciljne skupine. Radimo na tome."
U tu svrhu ideje i mjere treba razvijati zajedno s lokalnim akterima.
Centar za promicanje demokracije i prevenciju ekstremizma međufenomena (Centar DEXT)
Od rujna 2021. godine u gradu Offenbachu djeluje "Centar za promicanje demokracije i prevenciju međufenomenološkog ekstremizma" (Centar DEXT), financiran državnim programom "Hessen-aktiv für Demokratie und gegen Extremismus" (Hesen aktivno za demokraciju i protiv ekstremizma). Centar u Offenbachu dio je "Općinskog ureda za prevenciju" pri Uredu za javni red.